Početak » Značajni linkovi » PRIMJEĆUJEMO

PRIMJEĆUJEMO

Center for security, sociological and criminological researsh "Defendology"- Niksic MONTENEGRO

Center for security, sociological and criminological researsh „Defendology“- Niksic MONTENEGRO

Devastacija vrlo značajnih objekata bez obzira na vlasništvo (državno ili privatno) veoma je česta pojava u Crnoj Gori.

Da određene kriminalne radnje godinama prolaze ne primijećeno i ne kažnjeno, najbolji je svjedok Ponor u Slivlju – brana kružnog prstenastog oblika najveća te vrste u Evropi koja se nalazi na jugoistočnom dijelu nikšićkog polja, krajnjem toku rijeke Zete. Kriminalni akt krađe i oštećenja tuđe stvari, predstavlja pojavu na koju članovi ovog centra nijesu mogli i htjeli ostati ravnodušni.

Obilaskom ove velelepne građevine koja je podignuta prije više od pedeset godina ustanovljeno je da su sve metalne zaštitne konstrukcije protivpravno otuđene i da na toj građevini, vidi se samo još po koja metalna šipka koja je zbog konfiguracije terena i visine na koju je postavljena odoljela „lopovskoj ruci“.

Takođe, zidani klesani kamen koji se nalazio ugrađen tako što je povezivao uski most i uzvišenja, visine preko dva metra, otuđen je u dužini deset metara.

U ponoru Slivlje, udaljenom oko sedam kilometara od centra grada, nikšićki speleolozi su se posljednjih godina spuštali na dubinu od 132 metra, prešli 250 metara i otkrili više od 20 jezera. Preko jednog jezera morali su preći čamcem, jer je vodena površina samo na jednom mjestu bila duža od 25 metara.

Prva istraživanja ovdje su počela daleke 1939. godine, ali nema više podataka o tom poduhvatu i ponoru Slivlje, kroz koji je sve do izgradnje HE „Perućica“ slobodno oticalo više od 50 % ukupnog protoka vode u nikšićkom polju. Tek sa izgradnjom HE voda je usmjerena u turbine najstarijeg crnogorskog proizvođača struje.

Početkom septembra 1955. ekipa speleologa, među kojima su bili Egon Pretner i Franc Habe iz Postojne, Jovan Petrović iz Beograda i Miro Rutešić, inženjer geolog iz Nikšića, spuštili su se u dužini od 173 i dubini po vertikali 150 metara. Kako piše časopis „Politika“ Slivski ponor kod Nikšića posjećivali su brojni speleolozi, naročito ljeti, kada presuše neke od rijeka, ali pisanih podataka o njihovim istraživanjima nema.

Prije četiri godine speleolozi iz Slovenije, sa Bleda i iz Kranja, počeli su istraživanja, ali je zbog vremenskih uslova ono prekinuto. Nerijetko se, naime, događalo da baš kada speleolozi krenu u istraživanje ponora počnu da padaju kiše i onda vode sa područja nikšićkog polja spriječe dalje istraživanje ovog do sada neistraženog dijela nikšićke opštine gde se na 66,5 kvadratnih kilometara, nalazi više od 300 vrela i 886 ponora.

Ovo područje na žalost nije zaštićeno i dostupno je vrlo lako brojnim licima koji su sa same građevine Brane Ponora ali i kuće u blizini Ponora, koja je prema našim saznanjima bila vlasništvo Vojske Jugoslavije a sada Crne Gore pokradeno i najmanje parče metala. Nekada kako to pamte mještani Ozrinića, Kunka i Gvozdenica ta kuća bila je elektrificirana, snabdjevena telefonskim uređajem a u blizini se kako ga mještani zovu nalazilo „Atomsko sklonište“ koje je danas je opustošeno.
Unutrašnjost Slivskog Ponora PREUZETO :

http://www.politika.rs/rubrike/region/t49341.lt.html

Nikšićki speleolozi(Barović, Mijušković i dr.) tvrde da je slivski ponor veoma težak i opasan za kretanje, naizmjenično se izmjenjuju stjenovite vertikale i jezera koja su formirana na kraju njih. Zanimljivo je da voda iz jezera ne otiče u smjeru koji su očekivali, nego se pravac kretanja vode mijenja i ona odlazi ka sjeveroistoku. Sve to pokazuje koliko je u kraškom polju nezahvalno procenjivati pravac voda. Tačno je da one idu ka HE „Perućica“, ali nekim svojim putem, za speleologe još nepoznatim. Visinska razlika između ulaza ponor Slivlje i Glave Zete, gde se nalazi ova HE, iznosi 535 metara i nesumnjivo je da će proći još mnogo vremena dok ovaj ponor ne bude istražen. Slivski Ponor predstavlja jedan od najvećih ponora u Dinaridima.

Devastacija ove građevine bi se trebala istražiti od strane svih nadležnih državnih organa, na koje i ovog puta apelujemo vjerujući u njihove kompetencije. Nadamo se da će se i u Mjesnoj zajednici Ozrinići kojoj teritorijalno pripada ovo područje u narednom periodu preduzimati intezivnije mjere na zaštiti ovog područja kao i mjere koje su u njihovoj nadležnosti, pa makar to bile i prijave nadležnim organima.

VAŠA DEFENDOLOGIJA


Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: