PORTAL RTCG- Vjerske sekte 11.10.2015

defendologija-original.jpg

DRUŠTVO

POJEDINCI PODLOŽNI UTICAJU 11. 10. 2015. 08:42   >>  17:19 26

U CG nema sekti, ali ima magova

U Crnoj Gori nijesu evidentirane neke organizovane sektaške grupe ili kultovi, ali se ne može negirati da ima pojedinaca koji mogu da podlegnu okultnim učenjima ili uticajima.

„Cilj sekti nije isključivo vjerski, kako se to najčešće misli“

To je procjena Centra za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Defendologija Crne Gore, jedine organizacije koja kod nas javno proučava i prati problem uticaja sekti i kultova i njihovu povezanost sa kriminalom.

„Crna Gora je zemlja u kojoj još ne postoje dobro sistemski organizovani kultovi, koji ne moraju apriori biti vjerskog karaktera, ali se ne može reći da i kod nas ne postoje pojedinci koji radi određenih interesa ili interesa uskog kruga ljudi ne zloupotrebljavaju pojedince“, rekao je za Pobjedu Slavko Milić, predsjednik Defendologija centra.

Prema njegovim riječima, predstavnici dominantnih sekti svjetskog karaktera imaju procjene o tome da li se u određenoj zemlji mogu registrovati i koliko će ljudi prihvatiti njihov put.

„Veće su mogućnosti u većim gradovima, kao što su Beograd, Budimešta ili Zagreb. Centri takvih organizacija upravo se postavljaju tamo gdje se može očekivati da će se naći veći broj ljudi koji će podržati njihovu misiju. Uticaji sekti nijesu ograničeni granicama. Vrlo često, prema našim iskustvima iz regiona, kultovi se vrlo lako inkorporiraju u sisteme odlučivanja metodom apologetisanja“, istakao je Milić.

Cilj često materijalni, ne vjerski

On je istakao da cilj sekti nije isključivo vjerski, kako se to najčešće misli.

„Njihov cilj može biti i kriminalne prirode radi činjenja krivičnih djela i sticanja protivpravne imovinske koristi kroz razne vidove navodne meditacije, vještičarenja, proricanja sudbine, kontakta sa mrtvima, ili prevare imovinske priorode, kao i navođenja na samoubistva pa čak i izvršenje ubistava. U svijetu je zabilježeno mnogo takvih slučajeva. Djelovanje ovih organizacija vrlo često zna prelaziti granice koje ukazuju na vjerski karakter, pa se događa da kultovi, ili kako ih često zovu sekte, ulaze u obrazovni sistem putem određenih programa preko određenih lobiranja, što je zabilježeno u našem okruženju“, dodao je on.

S obzirom na to da u javnosti nema nekih pretjeranih znanja o uticaju sekti, nameće se Milić je između ostalog anglasio da treba paziti kada se neka vjerska zajednica proglašava sektom.

„Postoje određeni kriteriji ponašanja prema kojima se to određuje. Najvažniji je prvi faktor koji uzrokuje mentalnu destabilizaciju osobe i gotovo je uvijek prisutan kod članova sekti. Zahtijevaju finansijsko doprinošenje, nekada i iznuđuju novac. Traže da se prekinu veze s izvornim okruženjem porodicom i prijateljima. Nanose povrede tjelesnog integriteta, napadaju maloljetne i ranjive osobe. Praktikuju antisocijalno izjašnjavanje, npr. kampanje protiv naučne medicine i farmakologije, tradicionalne edukacije, religije… Krše javni red i mir i odugovlače sudske sporove. Stvaraju paralelne organizacije u državi u kojoj djeluju trguju u sektama svojom robom. Imaju pokušaje infiltracije u Vladu i javne institucije.

Prema iskustvu susjednih zemalja poput Hrvatske ni Crna Gora ne zaostaje za neadekvatnim informacijama i angažmanu javnih institucija po tom pitanju, smatra Milić.

S druge strane, poznato je da neki destruktivni kultovi i u svijetu i kod nas sve više koriste posrednike pojedince ili udruženja.

„Oni se za njih zalažu na prvoj liniji. Stvaraju udruženja vrbujući ljude iz akademske zajednice. To su često sociolozi, antropolozi, novinari ili čak i univerzitetski profesori. Takvi se u javnosti zalažu za dijalog sa sektaškim grupama i slobodu manjinskih religija. Iza scene, pak, od tih bogatih kultnih organizacija dobijaju stručna putovanja za tobožnji naučni rad. Sekte od njih za uzvrat dobijaju podršku“, upozorava on.

Evidenciju o prijavljenim vjerskim zajednicama vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, pri čemu nadležnost MUP-a nije da procjenjuje i vaga da li je neka vjerska zajednica ispunila uslove, već da izda potvrdu o evidenciji.

Preuzmi u tekst u orginalu

Vaša Defendologija

%d bloggers like this: