Početak » Bezbjednost » Preljube partnera u braku i tokom partnerskih veza posao Detektiva a ne Defendologija centra

Preljube partnera u braku i tokom partnerskih veza posao Detektiva a ne Defendologija centra

Start here

Centar za bezbjednosna, sociološka istraživanja Crne Gore „Defendologija“ naglašava da u Crnoj Gori postoji interesovanje bračnih partnera i partnera u vanbračnim vezama za obavljanje detektivske djelatnosti posebno u vidu praćenja partnera koji su nevjerni u braku. Shodno odredbama porodičnog prava nevjerstvo u braku nije kažnjivo, a ni Krivični zakonik Crne Gore ne poznaje odredbe koje se odnose na ovu inkriminaciju. Istina, Krivični zakonik Crne Gore poznaje odredbe koje se odnose na „Bigamiju“ i kriminalizuje krivično djelo „Dvobračnost“ ali biće ovog djela nije sadržano na način kako se to čini u njegovom nazivu. Dakle, nevjerstvo u braku predstavlja povredu moralnih normi i običajnog prava, koji predstavlja jedan od najvećeg broja uzroka za  razvode brakova. Cenar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja primio je ovih dana nekoliko poziva gdje se bračni partneri i partneri u vezama anonimno interesuju za način na koji mogu riješiti problem nevjerstva u braku. Takođe, i dalje stojimo na raspologanju  građanima/kama za pružanje informacija povodom određenih dilema koje imaju sa preduzimanjem ove djelatnosti, kojom se grubo zadire u privatnost drugog lica. Međutim, naša organizacija se ne bavi ovim oblicima djelatnosti.

„Bigamija je imati jednu ženu više,Monogamija je isto“ – Oskar Vajld

DETEKTIVSKA DJELATNOST U CRNOJ GORI

Poslovi detektiva u Crnoj Gori  regulisani su Zakonom o detektivskoj djelatnosti i oni imaju mogućnost pored svih poslova navedenih u zakonu,  raditi na poslovima koje su predmet ovog teksta. Međutim, česte zloupotrebe odredbi ovog oblika prava mogu biti i predmet krivične odgovornosti detektiva koji krši prava zagarantovana Ustavna prava crnogorskog građanina/ke.

Postupanje detektiva u obavljanju privatne detektivske djelatnosti predstavlja jedan veoma važan, dijelom konspirativan rad, ali uvijek baziran na načelu zakonitosti i uvijek u skladu sa zakonima koji prate rad privatnih detektiva ali i prema najboljoj detektivskoj praksi.
preljubaVeoma bitna karakteristika obavljanja detektivske djelatnosti je mogućnost pribavljanja podataka od strane detektiva uz apsolutnu dobrovoljnost lica od kojih ih traži. Takva zakonska odredba jasno pokazuje da privatni detektiv u obavljanju ove vrste posla mora poštovati ličnost svakog lica, klijenta ili institucije bez bilo kakve vrste prinude. To upravo govori da se ovdje radi o jednom veoma teškom poslu, koji ne izgleda onakav kakvim ga na prvi mah doživljavaju ljudi koji nijesu dovoljno upućeni u ovu materiju bezbjednosti. Zakonom predvidjena ovlašćenja privatnih detektiva u suštini nepostoje ili su veoma mala. Medjutim, istovremeno ih stavlja u situaciju da svoju aktivnost prilagode ili strukturiranju kroz tehnologiju ili način djelovanja koji će gradjanima biti primamljiv i istovremeno prihvatljiv. U konačnosti i dobrovoljnost u davanju podataka od strane gradjanja daje punu garanciju da detektiv neće prekoračiti ovlašćenja u domenu prinude, jer u stvari on ih i ne primjenjuje.
Prikupljanje podataka i obavještenja predstavlja veoma raširenu djelatnost prevashodno policijskih ali i drugih nadležnih organa, institucija u okviru svoje nadležnosti.
Osnovno pravilo u prikupljanju podataka predstavlja aspekt dobijanja i traženja podataka. Znači da se podaci mogu dobijati bez predhodnog traženja od lica ili institucija na dobrovoljnoj osnovi, putem ustupanja podataka kao i da se mogu dobijati na izričito traženje od strane lica ili nadležnih organa. Medjutim, uvijek se postavlja pitanje da li su gradjani dužni pružati podatke dobrovoljno ili na zahtjev ovlašćenih lica ili organa. U tom kontekstu se može posmatrati mjesto i nadležnost privatnog detektiva u prikupljanju podataka, materijalnih tragova i dokaza i sl.
Zakonom o detektivskoj djelatnosti ali i dijelom Zakonom o krivičnom postupku, detaljnije se uredjuje ova oblast i ona predstavlja fokus u ovom radu.
Detektiv može prikupljati podatke na temelju pisanog ugovora o obavljanju detektivskih usluga za stranku i njenog pisanog ovlašćenja iz koga se vidi svrha i područje prikupljanja datih informacija, kao i datih ovlašćenja. Pri tome detektiv smije prikupljati podatke neposredno od osobe na koje se podaci odnose, a može i od drugih lica koja posjeduju podatke i spremni su da ih dobrovoljno daju, kao i iz sredstava javnog informiranja, i to o:

1. licima koja su nestala ili se kriju, o dužnicima, o pošiljateljima anonimnih prijetnji i o onima koji su prouzrokovali materijalnu i nematerijalnu štetu;
2. predmetima koji su ukradeni ili izgubljeni;
3. dokaznom materijalu potrebnom za zaštitu ili dokazivanje prava i osnovanosti zahtjeva stranke pred pravosudnim i drugim organima, odnosno organizacijama, koji u postupcima odlučuju o tim pravima;
4. pridržavanju obaveze radnika koja se odnosi na konkurentsku klauzulu;
5. podacima o uspješnosti i poslovnosti pravnih i fizičkih lica;
6. krivičnim djelima za koja se goni po privatnoj tužbi i o njihovim izvršiteljima;
7. disciplinskim prekršajima i prekršiocima ;
8. kandidatima za zasnivanje radnog odnosa;
9. drugim pitanjima, skladno pravima koja imaju detektivi.

Prije prikupljanja datih informacija detektiv je dužan da to lice upozori da podatke daje dobrovoljno. Najzad, predviđeno je da fizičkim i pravnim osobama detektiv može pružati i savjetodavne usluge u pitanjima sprečavanja krivičnih djela i drugih delikata.

U pogledu dostupnosti službenih podataka detektivima, predviđeno je da detektiv ima pravo uvida u sudske i upravne akte u slučajevima kada to pravo ima stranka koja ga je ovlastila. Takođe, predviđeno je da na temelju dokaza o tome da je preuzeo konkretni zadatak za čije ispunjenje su mu potrebni podaci iz evidencija, ovlašćeno lice koje raspolaže podacima dužno je detektivu pruži podatke iz sljedećih oblasti:

1. evidencije registrovanih vozila: registarsku oznaku, podatke o vlasniku i podatke o vozilu;
1. evidencije prebivališta i boravišta: podatke o prebivalištu ili boravištu;
2. evidencije zaposlenih: podatke o zaposlenju (poslodavac, radno mjesto);
3. brodskog registra i registra vazduhoplova: podatke o plovilima odnosno avionima i o vlasnicima;
4. drugih službenih evidencija, pod uslovima utvrđenim za stranku koja ga je ovlastila.

Za pribavljanje ovih podataka nije potrebno da lice na koje se podaci odnose prethodno bude upoznato s tim da će se podaci o njemu pribaviti ovim putem. Dokazom o tome da je detektiv preuzeo konkretni zadatak za čije ispunjenje su mu potrebni podaci iz evidencija smatra se pismeno ovlaštenje i ugovor zaključen između detektiva i stranke (klijenta). S druge strane, detektiv je dužan sve naprijed navedene lične podatke koje je dobio u vezi s obavljanjem svije profesionalne djelatnosti čuva i koristi skladno Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
Po izvršenju ugovora sa strankom, detektiv je dužan da joj u skladu sa ugovorom preda sve prikupljene podatke. U slučaju da u radu dođe do podatka o počinjenom krivičnom djelu koje se goni po službenoj dužnosti, detektiv je obavezan podnijeti prijavu nadležnom organu, izuzev ako bi to bilo u suprotnosti s obavezama prema stranki koji proističu iz obveza prema klijentu. Ovakvo rješenje rezultat je činjenice da se detektivska djelatnost temelji na načelima uzajamnog povjerenja, zagarantovane diskrecije i čuvanja profesionalne tajne, što je u nekim zemljama uređeno i posebnim etičkim kodeksom detektivske profesije (Republika Slovenija i dr.)..
Detektiv je u poslovima koje obavlja, odnosno koji su mu povjereni, inače obavezan na čuvanje tajne. Informacije i lični podaci koje je detektiv prikupio za stranku smatraju se poslovnom tajnom i ne smiju se davati trećim osobama. S obzirom na delikatnost saznanja do kojih dolazi u obavljanju svoje djelatnosti, ali i samih metoda prikupljanja podataka, sasvim je logično da se podaci koje je detektiv prikupio u obavljanju ugovorenog posla smatraju poslovnom tajnom, ne samo tokom već i nakon izvršenja posla. Nasuprot tome, saopštavanje osobama o klijentu neovlašćenim licima od strane izvršioca drugih poslova privatnog obezbjedjenja (Tjelohranitelja, čuvara objekta i sl.). po prirodi stvari nije odavanje poslovne, nego neovlašćeno otkrivanje profesionalne (pozivne ) tajne.

Detektivi u Crnoj Gori najčešće obavljaju sljedeće poslove:

Za advokate i advokatske kancelarije :

• Provjere mjesta prebivališta, za stranke u parničnom postupku, ili svjedoke u krivičnom postupku.
• Provjera imovinskog stanja, pokretne i nepokretne imovine radi izvršenja sudske presude za stranke koje izbjegavaju izvršenje sudske presude.
• Prikupljanje materijalnih dokaza u korist stranke koji u krivičnom ili parničnom postupku zastupa advokat korisnik detektivske usluge.
• Provjeru boniteta pravnih i fizičkih lica, i utvrđivanje žiro računa u bankama i dr.

A za pravna i fizička lica:

• Traganje za nestalim licima, te eventualno pronalazak njihovih posmrtnih ostataka.
• Traganje za nestalim predmetima, najčešće predmetima koji su otuđeni krivičnim djelom krađe ili teške krađe.
• Traži otuđena motorna vozila, prevare pri osiguranju motornih vozila (namjerno izazivanje saobraćajnih nezgoda te evidentiranje drastično veće materijalne štete na motornim vozilima nego što su stvarno bile), kao i pronalasku motornih vozila koja su prijavljena kao otuđena, a ista prodata bez važećih dokumenata po drastično nižoj cijeni, ali i druge prevare.

Privatni detektiv može prikupljati podatke i informacije neposredno od lica na koja se oni odnose, odnosno od lica koja su mu voljna odnosno spremna da daju i ustupe tražene podatke. Prilikom prikupljanja podataka i informacija zabranjeno je privatnom detektivu da ometa obavljanje poslova iz nadležnosti državnih organa, drugih organa i organizacija.
Prikupljanje podataka od osoba prema odredbama navednih zakona, razlikuje se od situacije kada policija prikuplja potrebna obavještenja od građana u uslovima kada postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Policija postupajući po odredbama Zakona o krivičnom postupku, ovlašćena je pozivati građane, pa čak da ih i prisilno dovede ako se ne odazovu pozivu, pod uslovima da je takva mogućnost bila navedena u pozivu koji je bio upućen stranci. Privatni detektiv ne smije ni jednom radnjom ograničavati slobodu kretanja građana, primjenjivati silu, prijetnju ili ucjenu, iz čega proizlazi zaključak da on nije ovlašćen da poziva građane da bi od njih uzeo izjavu, jer da je zakonodavac to želio onda bi izričito naglasio da je detektiv ovlašćen da može pozivati građane radi prikupljanja podataka i informacija, u sklopu vršenja detektivske djelatnosti.
Veoma su diskutabilna pitanja da li privatni detektiv smije nuditi i davati nagradu u cilju dobijanja odgovarajućih podataka, informacija i dokaza, te da li smije objavljivati fotografije i podatke u sredstvima javnog informiranja radi traganja za nestalim osobama ili predmetima, ili u cilju prikupljanja podataka, informacija i dokaza. Ovo su veoma značajna pitanja, jer su u vezi s neposrednim obavljanjem detektivskih poslova i od mogućnosti obavljanja navedenih poslova, u mnogim situacijama zavisiće i uspješnost i kvalitet obavljenja detektivske djelatnosti, posebno u svakom konkretnom slučaju.
Detektivska djelatnost predstavlja jednu značajnu novinu, koja će u narednom periodu zauzimati sve više maha u modernim poslovima bezbjednosti. Uticaj medija, otvorenosti granica i slobodno kretanje stanovništva ali i brojni drugi fakori mijenjaće odnos gradjana prema ovim poslovima i otvoriti vremenom širi prostor za poslovne aktivnosti koje nude detektivi i detektivske aktivnosti.
Ono što je veoma aktuelno u zemljama u okruženju jeste činjenica da privatni detektiv sve više obavljaju poslove posredovanja oko pronalaska otudjenih vozila, prevara oko osiguranja, saradnje sa advokatima i sl.

ZLOUPOTREBE DETEKTIVSKE DJELATNOSTI U OVOJ OBLASTI

Građani sve masovnije traže pomoć od detektiva za potrebe  razotkrivanja nevjerstva bračnih drugova. Dokazi prikupljeni ovakvom vrstom rada obično nisu vjerodostojni na sudu, pa se njima uglavnom zadovoljava znatiželja sumnjičavih supružnika. Ovakva vrsta rada nije zaživjela u pravom smislu, jer postoje zloupotrebe pojedinih detektiva. To dosta često znači narušavanje procedura, odnosno u krajnjoj liniji privatnosti, dakle ljudskih prava. Detektivi imaju određena ovlašćenja, što je decidno regulisano Zakonom o detektivskoj djelatnosti, ali postoji i kontrola MUP-a Crne Gore nad djelatnostima detektiva. U zemljama okruženja zabilježeno je da detektivi u želji da zarade, dosta često narušavaju privatnost građana pa često se zloupotrebljava ovo oblast angažovanjem detektiva koji dolaze van teritorije Crne Gore.

VAŠA DEFENDOLOGIJA


Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: