Početak » Fecris -Defendologija » Poređenje religije i kultova/sekti (tekst Friedrich Griessa) bivšeg predsjednika FECRIS-a.

Poređenje religije i kultova/sekti (tekst Friedrich Griessa) bivšeg predsjednika FECRIS-a.

Start here

Center for security, sociological and criminological researsh “Defendology”- Niksic MONTENEGRO

Centre for security, sociological and criminological researsh “Defendology”- Niksic MONTENEGRO


Friedrich Griess, bivši predsjednik Evropske federacije centara za istraživanje i informisanje o kultovima i sektama (FECRIS) čiji je član i crnogorska defendologija između ostalog navodi da sloboda vjere i uvjerenja, kao što je definisano u evropskim i međunarodnim dokumentima je u stvari sloboda pojedinca. Inače, to takođe uključuje i slobodnu promjenu vjeroispovijesti. To nije definisano kao sloboda lidera tobožnje religiozne grupe da vlada svojim sljedbenicima. Većina takvih skupina (koje mi zovemo „kultovi“, a u nekim evropskim jezicima se zovu“sekte“) prave veliki psihološki i društveni pritisak na one svoje sljedbenike koji žele napustiti grupu. To je očito kršenje slobode pojedinca u izboru vjerskog uvjerenja. Vijeće Evrope usvojilo je 2007 godine Preporuku br.1804: „Država, religija, sekularnost i ljudska prava“. U preporuci se navodi da je sloboda vjere ili uvjerenja zaštićena Evropskom Konvencijom o ljudskim pravima (člana 9) i Opštom deklaracijom o ljudskim pravima (člana 18). Ta sloboda nije neograničena. Međutim, religija čijom se naukom ili praksom krše temeljna prava drugih nije prihvatljiva. U svakom slučaju, pitanja religiozne slobode moraju biti u skladu sa slobodama koja su propisane zakonom i koje su u demokratskom društvu nužne radi zaštite javnog reda i mira, zdravlja ili morala te radi zaštite prava i sloboda drugih ljudi. Država ne smije dopustiti širenje vjerskih načela koja ugrožavaju ljudska prava. Ako postoje sumnje u tom smislu, država mora zahtijevati od vjerskog vođe da prvenstveno poštuje ljudska prava, jer su ona važnija i iznad su bilo kojeg vjerskog principa.
U komentaru iz 2008 godine „Država, religija, sekularnost i ljudska prava“ navodi se da Odbor ministara cijeni „veliki potencijal vjerskih zajednica kao doprinos širenju vrijednosti koje zastupa Vijeće Evrope“ i „izgradnji demokratskog društva“. Sasvim je jasno da to uvažavanje ne može uključiti one skupine koje djeluju protiv vrijednosti koje zastupaju Vijeća Evrope te koje žele demokratiju zamijeniti teokratijom. Nadalje se navodi da „postoji pravo na slobodu izražavanja, ali ne i na vrijeđanje, šikaniranje ili uznemiravanje“. Upravni odbor za kulturu (CDCULT) ističe u svojoj napomeni da je „religiozan ili areligiozan stav strogo lična stvar svakog pojedinca. “ Upravni odbor (CDMC) se slaže da ponekad postoji potreba da se navedene slobode ograniče. Nego, takva ograničenja moraju biti propisana zakonom. U tom kontekstu uzimaju se u obzir specifičnosti pojedinog društva. Sve to podliježe nadzoru Evropskog suda za ljudska prava. Sud posebno ističe “ da oni koji se odluče za slobodno iskazivanje svoje vjere, bilo oni članovi vjerske većine ili manjine, ne mogu očekivati da će biti lišeni svih kritika. “ Većina komentara naglašava važnost visokog obrazovanja. Treba napomenuti da neke od „sekti“ ponižavaju vrijednost visokog obrazovanja. One tvrde da će visoko obrazovanje dovesti do arogancije i samostalnog razmišljanja, što pripadnike „sekti zgražava. Primjedbe naglašavaju važnost vjerske raznolikosti. To stoga što neke „sekte“ namjeravaju pokoriti cijelo čovječanstvo vlastitim vjerovanjima i praksom.
Aktivnost FECRIS-a i njegovih priduženih članica nije usmjeren protiv bilo koje grupe i njenih vjerovanja. Ne pravi se razlika jesu li te grupe religije ili nisu, pripadaju li one tradicionalnim religijama ili ne. Posebno se posmatraju one skupine koje krše ljudska prava: bilo svojih sljedbenika, bilo ljudi oko sebe.

Kako se značajno navodi evo nekih razlika između religija i kultova/sekti/:

Religije poštuju autonomiju pojedinca. Kultovi nameću poštovanje.
Religije pokušavaju pomoći pojedincima kako bi zadovoljili svoje duhovne potrebe. Kultovi iskorišćavaju duhovne potrebe.
Religije tolerišu, čak i podstiču na pitanja i nezavisno kritičko razmišljanje. Kultovi ne žele pitanja i nezavisno kritičko razmišljanje.
Religije podstiču psihoduhovne integracije. Kultovi dijele svoje članove na „dobre i loše“.
Obraćenje na religiju uključuje razvijanje internih središnjih procesa identiteta osobe. Obraćenje na kult uključuje nesvjesnu predaju spoljnjim silama koje premalo pomažu u ostvarivanju identiteta osobe.
Religije vide novac kao sredstvo, u skladu s etičkim ograničenjima, za postizanje plemenitih ciljeva. Kultovi vide novac kao cilj, kao sredstvo za postizanje moći ili sebičnih ciljeva njihovih lidera.
Religija smatra da je seks između duhovnika i vjernika neetičan. Članovi kulta su često objekat seksualnih aktivnosti lidera.
Religije odgovaraju na kritike sa respektom. Kultovi često zastrašuju kritičare tjelesnim ili zakonskim prijetnjama.
Religije njeguju porodice. Kultovi sagledavaju najčešće porodicu svog člana kao svog neprijatelja.
Religije podstiču osobu da pažljivo razmisli prije odluke o priključenju. Kultovi podstiču na brzu odluku, bez dovoljno informacija.

Izvor informacija: Richard L. Dowhower, D.D., Guidelines for Clergy In: Recovery from Cults Helps for Victims of Psychological and Spiritual Abuse W.W. Norton & Company – New York – London
Copyright © 1993 by American Family Foundation (Sada: International Cultic Studies Association)
The European Convention on Human Rights, http://www.hri.org/docs/ECHR50.html
The Charter of Fundamental Rights of the Union, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2004:310:0041:0054:EN:PDF
Universal Declaration of Human Rights , http://www.un.org/Overview/rights.html
Conventions on the Rights of the Child, http://www.unhchr.ch/html/menu3/b/k2crc.htm
http://assembly.coe.int/main.asp?Link=/documents/adoptedtext/ta07/erec1804.htm
http://assembly.coe.int/main.asp?Link=/documents/workingdocs/doc08/edoc11717.htm

VAŠA DEFENDOLOGIJA


3 komentara

  1. Jura Nanuk kaže:

    Ove karakteristike po kojima se religije navodno razlikuju od kultova su sasvim proizvoljne, nimalo objektivne i nemaju nikakve znanstvene podloge.

    Na primjer, ako malo promislite o tvrdnji da religije poštuju autonomiju pojedinca, a kultovi nameću poštovanje“, uvidjet ćete da je besmislena. I velike svjetske religije kao i manje vjerske zajednice – koje vi nazivate kultovima – žele da ih se poštuju. I jedni i drugi traže od svojih vjernika da poštuju odrežena pravila, da poštuju osnivača te vjerske zajednice. Pitanje je na primjer da li vjerska zajednica koja kaže da završiti u paklu svatko tko ne prihvati njihovog osnivača kao Spasitelja, „poštuje autonomiju pojedinca“ ili pak „nameće poštovanje“ .

    Koju god od ovih točaka prispitate vidjet ćete da nema nekog objektivnog kriterija koji bi se mogao upotrijebiti. Kaže g. Greiss „religija smatra da je seks između duhovnika i vjernika neetičan, članovi kulta su često objekat seksualnih aktivnosti lidera“. Hm. Meni se čini da ima mnogo slučajeva seksualnih odnosa između duhovnika i vjernika velikih i priznatih religija. Na primjer, katolički svećenici seksualno su iskorištavali tisuće djece širom svijeta. Catikan je do sada isplatio ljudima koji su u djetinjstvu bili žrtve seksualnog zlostavljanja 2,2 milijarde dolara kako odštetu. Da li to onda znači da je Katolička crkve zapravo, „kult“?

    S ovih naših južno-slavenskih prostora nedavni primjer seksualnog zlostavljanja maloljetnika je i Vladika Kačavenda. Čini li to onda po gospodinu Griessu Kačavendinu crkvu kultom?

    Zatim, „religije odgovaraju na kritike sa respektom, kultovi često zastrašuju kritičare tjelesnim ili zakonskim prijetnjama“. Ruska skupina zvana Pussy Riots, završila je u Sibiru radi „vrijeđanja vjerskih osjećaja“ pravoslavnih vjernika. Kako sad primijeniti ovo Greissovo pravilo na taj slučaj? Ne radi li se tu o „zastrašivanju kritičara tjelesnim i zakonskim prijetnjama“?

    Ovakva kvazi-znanstvena podjela između religija i „kultova“ ne pomaže nikome već samo doprinosi stvaranju vjerske netolerancije.

    • defendologija kaže:

      Poštovani, Naravno da nam je drago što ste se javili. Drago nam je da prihvatimo različito mišljenje koje se zasniva na Vašim argumentima. Na čitaocima je da rasuđuju o osnovanosti Greissovog mišljenja i teksta i Vašeg komentara. Mi se radujemo posebno komentarima koji se izrečeni na civilizovan način kao što je Vaš. Inače, nije nikakva novina da javnost Nove religije naziva kultovima ili čak i sektama.. Međutim, to predstavlja slobodu mišljenja i govora a na vjernicima je da odluče koji vjerski sud da prihvate.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: