Početak » Bezbjednost » Naredjenje o udaljenju iz stana i drugog prostora za stanovanje – Prakticna primjena –

Naredjenje o udaljenju iz stana i drugog prostora za stanovanje – Prakticna primjena –

Start here

Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore "Defendologija"

Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore „Defendologija“

Usvajanjem i stupanjem na pravnu snagu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici policijski službenici proširili su postojeći širok spektar svojih ovlašćenja u dijelu zaštite žrtava porodičnog nasilja. Nasilje ima za cilj stvaranje kontrole moći i predstavlja svjesni izbor nasilnika. Primjenjujući svoja ovlašćenja, policijski službenici u dijelu zaštite žrtve nasilja u porodici, učinioca nasilja mogu lišiti slobode, sprovesti drugom državnom organu, udaljiti iz stana, vršiti nadzor nad sprovođenjem zaštitne mjere koju je odredio sud ili drugi organ i slično. Naređenje o udaljenju iz stana i drugog prostora za stanovanje predstavlja odgovor zakonodavca i odlučnost države da spriječi nasilje u porodici i zaštiti ugrožene članove porodice od nasilnih radnji njenih disfunkcionalnih članova. Tako, policijski službenik može radi otklanjanja opasnosti po fizicki integritet žrtve narediti učiniocu nasilja udaljenje ili zabranu vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje u kojem živi sa žrtvom i drugim članovima porodice. izdavanjem pisanog naređenja. Prilikom napuštanja stana ili drugog prostora za stanovanje učinilac nasilja ima pravo da uzme svoje lične stvari neophodne za svakodnevni život i dužan je da preda policijskom službeniku ključeve od stana ili drugog prostora za stanovanje. Organ za prekršaje u roku od najduže tri dana odlučuje da li će izreći zaštitnu mjeru u kojoj se uračunava period obuhvaćen policijskim naređenjem. Uredovljanje prekršajnih predmeta za nasilje u porodici kao i onih u kojima je izdato policijko pisano naređenje nije u skladu sa najboljim interesima žrtve. Predmeti nasilja u porodici zahtijevaju hitnost u rješavanju.

NORMATIVNI OKVIR ZA IZRICANJE NAREĐENJA

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici koji je stupio na pravnu snagu 14. avgusta 2010 godine predstavlja nastavak odlučnosti države da obezbijedi trajniju zaštitu žrtve nasilja i da u svojoj primjeni postupa “delicta propria” tj. da primjenjuje pravne norme sadržane u drugim zakoniskim rješenjima (Zakon o unutrašnjim poslovima, Porodičnom zakonu, Zakonu o krivičnom postupku. Krivičnog Zakonika i dr.). Ustavni osnov za donošenje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici sadržan je u odredbi člana 16 stav 5 Ustava Crne Gore kojim je propisano da se zakonom u skladu sa Ustavom ureduju i druga pitanja od interesa za Crnu Goru. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici insistira na zaštiti žrtava nasilja u prekršajnom postupku, na efikasnoj primjeni zaštitnih mjera kao vrste prekršajnih sankcija, dok se socijalna zaštita pruža u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Norme koje se odnose na socijalnu i dječju zaštitu su upućujuće i dispozitivne prirode, tj. ovim normama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici se ustanovama socijalne i dječje zaštite ne nameću nove obaveze. Dakle, žrtve nasilja u porodici svoja prava iz socijalne zaštite ostvaruju u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje postupanje službenika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
Na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (Službeni list broj: 46/10), Ministarstvo unutrašnjih poslova donijelo je Pravilnik o bližem sadržaju i izgledu obrasca naređenja o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje. (Službeni list broj: 42/12 od 31.07.2012 godine). Policijsko pisano naređenje o udaljenju iz stana i drugog prostora za stanovanje je mjera „opreza“ koju donose policijski službenici u Crnoj Gori, primjenom člana 28 stav 7 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Pravilnikom je propisan bliži sadržaj i izgled obrasca naređenja učiniocu nasilja o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje, sa granicama područja na kojima se učinilac ne smije kretati, boraviti ili približiti žrtvi kao preduslov zaštite žrtve, kao i obaveza učinioca da preda policijskom službeniku ključeve od stana ili drugog prostora za stanovanje u cilju obezbjeđenja sigurnosti žrtve. Kao nastavak odlučnosti države da pruža zaštitu žrtava porodičnog nasilja kroz primjenu mjera zaštite Ministarstvo unutrašnjih poslova je donijelo i Pravilnik o bližem načinu izvršenja zaštitnih mjera udaljenje iz stana, zabrana približavanja i zabrani uznemiravanja i uhođenja žrtve koje su Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici stavljene u nadležnost Policije, čiji su službenici nadležni za izvršavanje propisanih odredbi u cilju efikasnije primjene Zakona o sprječavanju nasilja u porodici. Na osnovu sačinjene procjene ugroženosti žrtve propisano je donošenje plana izvršenja zaštitne mjere, kao i obaveza podnošenja izvještaja o sprovođenju zaštitne mjere od strane policijskog službenika koji rukovodi izvršenjem zaštitne mjere. Ovim pravilnikom se određuju mjere, radnje i ovlašćenja koja primjenjuju policijski službenici u sprovođenju zaštitne mjere zabrane približavanja žrtvi nasilja u porodici, zaštitne mjere zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju, kao i zaštitne mjere udaljenja iz stana ili drugog prostora za stanovanje. Izradom ovih podzakonskih propisa na precizan i kvalitetan način je regulisano postupanje policijskih sluţbenika u pripremanju, planiranju i sprovođenju zaštitnih mjera u cilju efikasnije primjene Zakona o sprečavanju nasilja u porodici i implementaciji Pravilnika kojima su na detaljan način propisana postupanja policijskih službenika i osigurana neophodna zaštita žrtve i otklonjene okolnosti koje utiču na vršenje nasilja. Sa implementacijom ovih Pravilnika u cilju zaštite porodice uz primarnu primjenu zaštitnih mjera kao osnovne prekršajne sankcije kojima će se preventivno djelovati u sprječavanju nasilja u porodici, sa jasnim procedurama postupanja subjekata zaduženih za uspješno sprovođenje ovog zakona, osigurana je neophodna zaštita žrtve. Na osnovu Zakona, usvojen je i Pravilnik o sprovođenju zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana počinioca nasilja (Službeni list 50/13 od 30.10.2013 godine.)


PRAKTIČNA PRIMJENA NAREĐENJA – POZITIVNA ISKUSTVA I DILEME

Pravilnik o bližem sadržaju i izgledu obrasca naređenja o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje nije pružio brojne odgovore koji se javljaju u praktičnoj primjeni. Odredbe Pravilnika su osiromašene sa tri člana kojima se ne postiže svha podzakonskog propisa koji bi trebao da bliže uredi i razradi sadržinu zakonskih propisa, kao i da razjasni jedan broj eventualnih situacija koje će se javljati u praksi. Norme pravilnika nemaju upućujući karakter čime se kod većine policijskih službenika javljaju dileme u njegovoj primjeni. Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, policijski službenici mogu izreći Naređenje o udaljenju i zabrani vraćanja u stan i drugi prostor za stanovanje u trajanju od najduže tri dana. Učinilac nasilja u praksi policijskih organizacija u prvom kontaktu sa policijskim službenikom koji mu izriče naređenje, traži procesne pretpostavke za Žalbu. Žalba u bilo kojoj formi ne zadržava izvršenje naređenja. Žalba na izdato naređenje policijskog službenika nije predviđena u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici a u Naređenju ne postoji pravna pouka o mogućnostima žalbe. Učinilac nasilja zadržava mogućnost da ne saopšti policijskom službeniku mjesto na kojem će boraviti u periodu na koji mu je izdata zabrana. U praksi policijskih organizacija vrlo često učinilac nasilja ne želi da saopšti adresu na koju će boraviti u toku trajanja naređenja. Ova činjenica u praksi predstavlja problem u obezbjeđivanju prisustva učinioca nasilja u prekršajnom sudskom postupku. Lišenje slobode do sprovođenja lica Područnom organu predstavlja najsigurniji način obezbjeđenja prisustva učinioca nasilja u prekršajnom postupku i najbolju trenutnu zaštitu žrtve porodičnog nasilja. Lišenje slobode učinioca prekršaja propisano je Zakonom o prekršaju. Izdavanje naređenja o udaljenju iz stana i drugog prostora za stanovanje, uslovno predstavlja još jedan zaštitni mehanizam u odnosu na žrtvu porodičnog nasilja jer žrtvi nasilja obezbjeđuje zaštitu u trajanju od najduže do tri dana. Dugotrajna zaštita obezbijeđuje se donošenjem odluke od strane nadležnog organa o izricanju Zaštitne mjere – “Udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje” shodno odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
Dileme policijskih službenika odnose se o praktičnom načinu udaljenja počinioca iz stana. Iz razgovora sa nadležnim službenicima stiče se utisak da izricanje i sprovođenje te mjere zavisi od mogućnosti da se za počinioca osigura alternativni smještaj. To, međutim, ukazuje na pogrešno shvatanje značenja ove mjere: alternativni smještaj ne mora se osigurati za počinioca i nema uzročnu vezu sa svojinskim pravima. Činjenica da jedan broj supružnika živi u zajedničkom domaćinstvu sa roditeljima počinioca, takođe je jedan od faktora koji ograničava primjenu ovog naređenja. Praktična primjena ovog naređenja iako nije određena podzakonskim aktom trebala bi sadržati postupak prilikom izdavanja naređenja. Policijski službenik će sprovesti naređenje o udaljenju iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora u kojem izvršilac živi sa žrtvom, na sljedeći način: sprovođenjem počinitelja u stambeni objekat iz kojega ga se udaljava radi uzimanja ličnih dokumenata i predmeta nužnih za svakodnevnu ličnu upotrebu, upozorenjem izvršioca da preda ključeve objekta iz kojega ga se udaljava, preda žrtvi ili drugoj prisutnoj osobi koja će ih predati žrtvi, udaljavanjem počinitelja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora na udaljenost koja je bezbjedna za žrtvu. Pravilnikom nije određeno o kojoj se daljini radi. Primjenom naredbe u praksi se događaju česte situacije da učinilac nasilja sjedi u neposrednoj blizini žrtve, ulaznih vrata zajedničkog stana što obesmišljava sprovođenje naredbe. U slučaju da učinilac odbije žrtvi ili drugoj prisutnoj osobi da preda ključeve od stambenog objekta iz kojega ga se udaljava, ključevi će se prisilno oduzeti samo kad je njihovo oduzimanje odredio sud. Policijski službenik će počinioca upozoriti da bez odobrenja nadležnog suda, u vrijeme trajanja zaštitne mjere, ne smije ulaziti u objekt iz kojega je udaljen i upoznati ga sa postojećim pozitivnim zakonskim rješenjima. Nepoštovanje pisanog naređenja izdatog od strane policijskog službenika predstavlja prekršaj iz člana 38 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Takođe, nepoštovanjem pisanog naređenja izdatog od strane policijskog službenika, počinilac nasilja biva lišan slobode, jer je nakon upozorenja pokušao ući ili je već ušao u prostor kojim mu je zabranjen ulaz pisanim naređenjem. Lišenje slobode traje najduže do 8 časova, shodno odredbama Zakona o prekršajima. O lišavanju slobode upoznaje se odmah po lišenju slobode Područni organ za prekršaje usmenim putem a o lišenju slobode policijski službenik sačinjava službenu zabilješka. Lišenje slobode učinioca može se produžiti na zahtjev policijskog službenika, samo od strane Sudije za prekršaje, najduže do 12 časova. U slučaju postojanja okolnosti koje upućuju na opasnost da će počinitelj nakon pisanog udaljenja, pokušati ući u prostor ili u objekat iz kojega je udaljen, preduzet će se operativno taktičke mjere i radnje zasjede ili druge slične mjere, radi sprječavanja počinitelja da uđe u zaštićeni prostor ili objekt ili da ugrozi zdravlje i sigurnost žrtve sve dok postoje razlozi za njihovo preduzimanje.
Ukoliko počinilac nasilja ne želi da pruži informacije o daljem boravištu u toku trajanja pisanog naređenja, može se smatrati da želi izbjegavanje odgovornosti što može predstavljati dalji osnov za lišenje slobode. Lišenje slobode najčešće se preduzima kada učinilac nasilja upućuje ili nastavlja sa prijetnjama prema žrtvi, nalazi se pod dejstvom alkohola ili opojnih sredstava – droge, ne može mu se utvrditi identitet ili postoji mogućnost od bjekstva i skrivanja. Sadržina i izgled policijske naredbe utvrđeni su podzakonskim aktom koji je u predviđenom postupku donijelo Ministarstvo unutrašnjih poslova. U članu 2. stav 1 Pravilnika o bližem sadržaju i izgledu obrasca naređenja o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje, naređenje se daje na obrascu, dimenzije 210×295 mm, koji pored podataka iz člana 28 stav 3 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, sadrži Grb Crne Gore, naziv: „Crna Gora“ i „Uprava policije“, naziv organizacione jedinice, broj i datum i mjesto izdavanja naređenja, pravni osnov za izdavanje neređenja, naziv „Naređenje za udaljenje ili zabranu vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje“, podatke o licu kome se naređenje izdaje (ime i prezime , JMBG, prebivalište),, mjesta za potpis lica kome se naređenje izdaje i policijskog službenika. Policijska naredba uručuje se okrivljenom za prekršaj samo u prekršajnim stvarima, u prisustvu najmanje dva policijska službenika. Pisano naređenje je dobra mogućnost za zaštitu žrtava porodičnog nasilja i u koliko počinilac nasilja postupi mimo izdatog naređenja, predviđene su visoke novčane kazne (800 eura) ili zatvorska kazna (45 dana zatvora).

Vaša Defendologija


Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: