Početak » Kriminologija » Trgovina ljudima

Trgovina ljudima

Start here

Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja CG  - Nikšić

Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja CG - Nikšić

Trgovina ljudima je globalni problem, javlja se unutar nacionalnih granica i između njih, važi za jedan od najprofitabilnijih oblika internacionalnog zločina. Borba protiv trgovine ljudima ili ropstva modernog doba, kako je mnogi nazivaju, kao specifičnog vida organizovanog kriminala, predstavlja izazov za gotovo sve zemlje svijeta, imajući u vidu prije svega težinu posljedica tog krivičnog djela u odnosu na osnovna ljudska prava. Crna Gora je u prethodnom periodu intenzivno radila na stvaranju normativnih i institucionalno organizacionih rješenja kojima se na adekvatan način odgovora tim pojavama. Istovremeno Vlada je permanentno nastojala da ugradi evropske standarde u tu oblast, pružanjem tehničke i druge pomoći nadležnim institucijama, jačanjem saradnje i razmjenom informacija između relevatnih institucija radi suzbijanja te vrste kriminala. Vlada je 13. novembra 2003. godine usvojila Nacionalnu strategiju za borbu protiv trgovine ljudima. Taj strateški važan dokument ima sveobuhvatan pristup problemu trgovine ljudima, predviđa preduzimanje konkretnih zakonskih, administrativnih i praktičnih mjera u borbi protiv tog vida kriminala. Zaključno sa 2004. godinom reformisano je krivično zakonodavstvo, usvojeni svi zakoni iz krivično-pravne oblasti predviđeni Nacionalnom strategijom. Usvojeni su Zakon o državnom tužiocu, Krivični zakonik, Zakonik o krivičnom postupku, Zakon o zaštiti svjedoka, Zakon o policiji i Zakon o agenciji za nacionalnu bezbjednost čime su stvoreni svi neophodni uslovi za uspješnu i efikasnu borbu protiv trgovine ljudskim bićima. Uvedeni su novi pravni instituti: zaštita svjedoka, svjedok saradnik, specijalne metode prikupljanja dokaza itd. Aktom ministra pravde imenovan je specijalni tužilac za organizovani kriminal. Krivičnim zakonikom, usvojenim krajem 2003. godine, između ostalog predviđeno je i krivično djelo trgovine ljudima (član 444), čija je definicija u potpunosti usklađena sa Protokolom iz Palerma i pokriva sve oblike te vrste kriminala. Takođe, tim zakonikom su propisana i krivična djela trgovine djecom radi usvojenja (član 445), zasnivanja ropskog odnosa i transporta lica u ropskom odnosu (član 446) sa zaprijećenim visokim kaznama zatvora za učinioca. Kao korak dalje u suprotstavljanju jednom od najzlokobnijih fenomena našeg doba, ministar unutrašnjih poslova RCG, decembra 2005. godine, potpisao je »Uputstvo o uslovima i načinu regulisanja boravka stranim državljanima – žrtvama trgovine ljudima«, kojim se stranim državljanima – žrtvama trgovine ljudima reguliše status, u smislu ostanaka na teritoriji Crne Gore i odobravavanja privremenog boravka, za potrebe njihovog inicijalnog oporavka, u trajanju od tri mjeseca, šest mjeseci i jedne godine, u zavisnosti od konkretnog slučaja. Zakonom o strancima, koji je u skupštinskoj proceduri, uređuje se pitanje legalizacije boravka stranaca žrtava trgovine ljudima. U praksi se pokazalo da je jedini i najbolji mehanizam za uspješno i efikasno suprotstavljanje pojavi trgovine ljudima uspostavljanje pune kooperativnosti i partnerskog odnosa između državnih organa, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija. Upravo kroz rad Projektnog odbora za borbu protiv trgovine ljudima, Radne grupe za praćenje i implementaciju Strategije i Podgrupe za borbu protiv trgovine djecom, u Crnoj Gori se podstiču sve forme saradnje, razmjene mišljenja, iskustva i izgardnja međusobnog povjerenja. Vlada RCG je u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije i OEBS-om, početkom 2004. godine, otvorila Sklonište za žrtve trgovine ljudima, koje vode aktivistkinje NVO „Crnogorski ženski lobi“.
U nastojanju da unaprijedi sistem zaštite žrtava trgovine ljudima Vlada od početka 2006. godine iz državnog budžeta izdvaja finansijska sredstva potrebna za nesmetano funkcionisanje Skloništa radi pružanja zdravstvene, psihološke, socijalne i pravne pomoći, smještaja, ishrane i druge neophodne pomoći žrtvama trafikinga. Pored navedene organizacije utočište žrtvama trgovine ljudima pružaju NVO „Sigurna ženska kuća“ i NVO „Centar plus“. Na inicijativu Misije OSCE-a u Crnoj Gori, a u saradnji sa Kancelarijom nacionalnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, revidiran je Sporazum o međusobnoj saradnji iz marta 2005. godine. Novi sporazum potpisan je 18. oktobra 2007. godine između: Vrhovnog državnog tužioca, Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete i nauke, Uprave policije i nevladinih organizacija: „Crnogorski ženski lobi“, “Sigurna ženska kuća “ i „Centar plus“. Svrha Sporazuma je saradnja u prevenciji, edukaciji, prijavljivanju i krivičnom gonjenju izvršilaca i zaštiti potencijalnih žrtava trgovine ljudima, uz puno poštovanje njihovih ljudskih prava, radi obezbjeđivanja fizičke, psihološke, zdravstvene, socijalne i dječije zaštite i olakšavanja njihove integracije u novo društvo, odnosno reintegracije u slučaju dobrovoljnog povratka u zemlju porijekla. Na sljedećim stranicama dati su podaci o vladinim institucijama, međunarodnim i nevladinim organizacijama i načinima na koje se one bore protiv trgovine ljudima.


Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: