Početak » Opšta kategorija » Bezbjednost na društvenim mrežama

Bezbjednost na društvenim mrežama

Start here

Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja CG  - Nikšić

Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja CG - Nikšić

Otvaranjem profila na nekoj od brojnih društvenih mreža ( Facebook ili Twitter) mladi ljudi a ne rijetko i nešto stariji, zadovoljavaju svoju potrebu da budu viđeni onakvima kakvima se žele prikazati. Tako na svoje profile postavljaju isključivo fotografije koje žele, koje ih prikazuju privlačnima i slično.

Za razliku od odraslih, mladim ljudima Facebook služi i za kontrolu imidža svojih vršnjaka u javnosti pa tu veoma često mogu nastati problemi. Naime, osim što sebe žele prikazati društveno poželjnima, istovremeno koriste Facebook da vršnjake koji im se iz različitih razloga ne sviđaju prikažu u negativnom svjetlu.

društvne mreže


Društvene mreže su im za to idealan medij iz više razloga:

• one su njihovo prirodno okruženje;
• vrlo brzo mogu iznijeti negativne stvari o svojoj drugu ili drugarici iz razreda;
• kreatori ostaju anonimni;
• u vrlo kratkom vremenu veliki broj osoba ima mogućnost da dođe do takvih informacija;
• ne gledaju žrtvu u lice što im omogućava da budu bezobzirniji nego inače jer je prisutno potpuno odsustvo empatije: žrtvu ne vide pa ni ne znaju što žrtva proživljava.

Često smo svjedoci različitih oblika zlostavljanja putem društvenih mreža među vršnjacima od npr. kreiranja „grupa“ koje u svom nazivu, pokraj imena i prezimena žrtve imaju i riječ „mržnje“, objavljivanja video klipova koji prikazuju zlostavljanje, otvaranje lažnih profila u žrtvino ime i slično.
Naravno i na društvenim mrežama prijete sve one opasnosti koje su uobičajene za internet te za njihovo sigurno korišćenje.

Iz Defendologija centra pokraj već navedenih uobičajenih savjeta, o kojima smo i predhodno govorili u nekim od članaka, roditeljima i mladim korisnicima, možemo savjetovati…

Savjeti roditeljima:

Ukoliko vaše dijete ima otvoren profil na nekoj društvenoj mreži i Vi otvorite profil na istoj mreži i budite prijatelj svom djetetu; Ako ne znate koristiti tu društvenu mrežu, neka Vas vaše dijete edukuje tome;
Objasnite djeci da su osim njihovih prijatelja korisnici društvenih mreža i osobe koje mogu imati loše namjere te da stoga ne objavljuju lične podatke koji se lako mogu zloupotrijebiti;
Budite sigurni da vaše dijete razumije osnove bezbjednosti i privatnosti na internetu;
Savjetujte svom djetetu da mu prijatelji budu osobe koje lično poznaje u stvarnom životu, odnosno, da oprezno prihvata zahtjeve za novim prijateljstvima;
Povremeno zajedno sa djecom prokomentarišite aktivnosti na društvenoj mreži, neka vaša djeca znaju da ste zainteresovani i za njihov virtualni život;
Djeca nerijetko putem društvenih mreža igraju igrice od kojih neke mogu stvarati nerealnu sliku o stvarnim životnim situacijama (primjer: učestalo dobijanje čipova na poker igrici može dijete potaknuti na razne igre sreću i klađenja u stvarnom životu); prekomjeran boravak u granju igrica i komunikaciji putem društvenih mreža može izazvati stvarnu zavisnost i bitno uticati na kvalitetu djetetova života;
Na svim društvenim mrežama postoje bezbjednosni mehanizmi koji služe zaštiti svih korisnika – naučite da se koristite njima; obično se pokraj svake poruke, posta, objavljene fotografije nalazi link klikom na koji možete prijaviti neprimjereni sadržaj; moderatori ili administratori mreže će razmotriti vašu primjedbu i ukloniti s mreže neprimjereni sadržaj; autor, odnosno osoba koja je objavila sporni sadržaj, neće znati ko je prijavio sporni sadržaj;

U koliko želite prijaviti policiji neki neprimjeren sadržaj, prije no što to učinite moderatoru/administratoru društvene mreže, spremite ga na svoje kompijuter ili prijavite sadržaj policiji; to lako možete učiniti na taj način da u svom internet pregledniku potražite opciju „Save as …“ ili „Spremi kao ..“ te na taj način spremite spornu internet stranicu (sadržaj) i pohranite eventualne dokaze;
Takođe, na većini društvenih mreža postoji sigurnosna opcija blokiranja određenih korisnika; Podstaknite i podržite svoje dijete u prijavi neprimjerenih sadržaja.

Savjeti mladim korisnicima:

Budi siguran/na da razumiješ osnove bezbjednosti i privatnosti na internetu;
Ne daj nikome svoje korisničke podatke (lozinke) – ni najboljim prijateljima ili dečku/djevojci; Slušaj savjete svojih roditelja, oni ti žele dobro, nemoj se bojati potražiti pomoć ili savjet od njih;
Neka ti prijatelji budu samo osobe koje uistinu i poznaješ u stvarnom životu; pažljivo prihvataj nove prijatelje;
Nemoj se bojati prijaviti neprimjerene sadržaje – to je lako napraviti, a prijava je anonimna;
Ako neprimjerene sadržaje želiš prijaviti policiji, učini to prije nego što ih prijaviš administratoru/moderatoru društvene mreže ili neprimjerene sadržaje pohrani na svoj računar, kako bi eventualno kasnije mogao/la pokazati policiji, odnosno, kako bi mogli poslužiti kao dokaz; Blokiraj korisnike s kojima ne želiš komunicirati; Ne čini ništa u virtualnom svijetu što ne bi učinio u stvarnom svijetu!

Krađa identiteta

Krivični zakonik Crne Gore ne propisuje krivično djelo „krađe identiteta“ kao posebno krivično djelo. Pojam „krađe identiteta“ koristi se u Crnoj Gori u neformalnoj komunikaciji te se može odnositi na više krivičnih djela kojima je, po pravilu, krajnji cilj pribavljanje protivpravne imovinske koristi ili prouzrokuje štetu drugome.
Korišćenjem aplikacija i web stranica koje su nezavisne od društvene mreže, korisnik pristaje dijeliti svoje podatke izvan društvene mreže. Međutim, Facebook i ostali društvene mreže moraju poštovati dogovor o pravima i odgovornostima. Ti dogovori daju niz ograničenja na korišćenje prikupljenih podataka od korisnika. Međutim, nitko ne može garantirati da te društvene mreže neće prekršiti neko od pravila ili ga pokušati pogrešno interpetirati. Jedno od važnijih obilježja „krađe identiteta“ su načini počinjenja koji se neprestano mijenjaju, a za krađu u virtualnom svijetu značajno je:

korištenje raznih zlonamjernih programa za prikupljanje podataka, lozinki i slično (spyware, adware, keylogeri, crvi…);
lažne internet stranice (pharming);
korištenje lažnih poruka e-pošte (phishing);
obavijesti o lažnim lutrijskim dobicima;
tzv. nigerijska pisma;
neautorizovani pristupi podacima, tzv. hakerske provale u računarima (financijskih institucija, osiguravajućih društava, banaka…).

Kako spriječiti krađu identiteta?

koristite složene lozinke;
ne pohranjujte lozinke u web preglednik;
ne slijedite sumnjive poveznice u e-mail porukama;
pratite bezbjednosna upozorenja;
ne postavljajte povjerljive podatke;
postavite odgovarajuće sigurnosne i postavke za ograničavanje dostupnosti podataka;
upoznajte se s politikom privatnosti određenih web stranica, odnosno, društvenih mreža.

Zahvaljuje Vam se Vaša „Defendologija“.

Potražite prijatelja "Defendologijamne"


Twitter "Defendologijacg"


Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s