Početak » Sociologija » Alkoholizam mladih opasnost za buduće generacije

Alkoholizam mladih opasnost za buduće generacije

Start here

Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja CG  - Nikšić

Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja CG - Nikšić

Podstaknuti akcijom Policije MUP-a Hrvatske, koji smo smatrali izuzetno kvalitetnim ovom prilikom želimo da Vam prenesemo nekoliko zaključaka, koji se čine veoma interesantnim.

Alkohol je najstarija droga čovječanstva. U većini je zemalja legalizovan je i služi kao sredstvo za opuštanje i relaksaciju. Stav društva prema alkoholu se kreće od širokog odobravanja do ograničavanja prodaje i pijenja, te potpune zabrane. Prekomjerna uporaba alkohola se povezuje s povećanim rizikom mortaliteta te nasiljem koje pogađa porodicu, cijelu zajednicu te utiče na zdravlje i socijalnu sigurnost. Ne postoji naučni dokaz o profilu ličnosti
koja je sklona razvoju alkoholizma, odnosno ne može se sa sigurnošću predvidjeti kod koga će se nakon djetinjstva razviti problem zavisnosti. Postoje
samo faktori rizika koji povećavaju opasnost od razvoja alkoholizma. Mlada
osoba ulaskom u pubertet susreće se s unutarnjim promjenama. Razvoj mlade osobe temelji se na odnosu „ja i okolina“. Javlja se sukob zrelih i nezrelih težnji, onoga što mladi žele i onog što se od njih očekuje. Javlja se nesigurnost. U većini zemalja mladi žive u okolini gdje je alkohol dio svakodnevnog života. Piće se smatra prihvatljivim sredstvom postizanja ugodjaja. Iako je u većini zemalja prodaja alkohola, kao i konzumacija, zabranjena ispod određenog životnog doba, raste broj djece školskog uzrasta koja imaju problem s alkoholom. Štetne posljedice konzumiranjav alkohola među mladima su najčešće akutno trovanje, nesreće, nasilje i kriminal. Kod 16-godišnjaka komatozno stanje uzrokovano alkoholom može se javiti već kod 2 promila alkohola u krvi. Doba adolescencije donosi želju za samopotvrđivanjem i izgradnjom stavova.
Eksperimentiranje s alkoholom podstaknuto je radoznalošću, željom za dokazivanjem, pritiskom okoline, društva. Učestalije i redovnijeg pijenja, koje izaziva želja da se iskuse djelovanja alkohola, koja se doživljavaju pozitivnima, otvara put „problematičnom pijenju“. Prema studijama, problem konzumacije alkoholnih pića se javlja i prije 14-te godine. Smatra se da je prelazni period od kasnog djetinjstva u ranu adolescenciju – kritično razdoblje.
Uz to kritično razdoblje, djeca stiču znanja o alkoholu puno ranije. Alkoholna zloupotreba među mladima povezana je sa polom, socijalnim statusom, etničkom pripadnošću i regijom u kojoj žive. Središnje mjesto kulturalnog prenosa navike konzumiranja alkohola je porodica.

STOP ALKOHOLU

STOP ALKOHOLU

Većina adolescenata koji imaju problem sa alkoholom imaju kompleksnu porodičnu anamnezu koja uključuje zlostavljanje i
druge traume u djetinjstvu. Porodica često nije svjesna problema dok se ne pojave incidenti u školi i incidenti s policijom. Porodica negira problem alkohola, pripisuje ga drugim problematičnim ponašanjima, boji se prepoznavanja problema zbog osjećaja krivice i odgovornosti. Nekomunikacija, otuđenost ili nepotpuna porodica negativno utiču na prekomjerno pijenje. Osobito majčino pijenje ima povećan uticaj na pijenje alkohola kod djece. Poseban problem vezan uz alkoholizam jest pijenje alkoholnih pića među mlađom populacijom, tj. među učenicima osnovnih i srednjih škola. Kultura pijenja uči se vrlo rano, s obzirom da alkohol izaziva oštećenja velikog i malog mozga, osobe koje u mladim danima učestalo konzumiraju alkoholna pića, već se u samom početku nalaze u negativnom položaju u odnosu na svoje vršnjake koji ne konzumiraju alkohol.
Takve osobe često ne završavaju školu i uglavnom su sklone svim oblicima asocijalnog ponašanja. I ovdje se javlja primjer edukacijske naravi jer su mladi nedovoljno informisani o štetnom uticaju od alkohola; iz neiformiranosti i neznanja o nastanku bolesti mladi čovjek teško prihvata mišljenje o alkoholizmu i opasnostima pijenja alkoholnih pića. Osobe u počecima često na sebi ne primjećuju negativne posljedice opijanja. Da bi se ovi problemi sveli na minimum, potrebna je ssradnja nekoliko društvenih institucija, prije svega porodice i obrazovnih institucija. Porodica mora imati vaspitnu ulogu u smislu usađivanja normi, odnosno mijenjanja eventualno štetnih navika stečenih već u najranijoj mladosti. Obrazovne institucije trebaju kroz svoje nastavne programe edukovati mlade o fizičkim i psihičkim štetnim i pogubnim uticajima alkohola na razvoj osobe. Činjenica koja je takođe jako bitna kod problema alkoholizma, a tiče se direktno mladih ljudi, je da se kod nas u društvu provlači teza da mladi piju iz dosade. Ova teza je prilično tačna s obzirom da najveći broj mladih koji se redovno opija veže ista karakteristika – nezaposlenost.
Takvi mladi ljudi, umjesto pokušaja da svoje probleme riješe samostalno, očekuju
pomoć društva, u međuvremenu tonući u vrtlogu alkoholizma i ostalih poroka
koji su im dostupni na dohvat ruke. Važno je napomenuti prioritet relacije pojedinac-društvo, i važnost društva kao cjeline pri pokretanju akcija za pomoć onim članovima kojima je pomoć potrebna. Društvo mora spoznati promjenu javnog
mentaliteta radi poboljšanja kvalitete življenja i smanjenja štetnog utjecaja svih poroka kod svih svojih članova.


Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: