Početak » Opšta kategorija » PROTOKOL O POSTUPANJU, PREVENCIJI I ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI

PROTOKOL O POSTUPANJU, PREVENCIJI I ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI

Start here

Procedure i institucionalna saradnja vezana za porodično nasilje i nasilje nad ženama.

I UVOD

Donošenjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (SLCG 46/10) i proizašle Strategije o zaštiti od nasilja u porodici iz citiranog zakona za peridod od 2012 – 2015 godine, propisana je obaveza izrade Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici.
Cilj Protokola je da se uspostavi i podstakne uspostavljanje multidisciplinarne saradnje sa jasno razrađenim postupanjima svakog sistema.
Protokol je sačinjen tako da poštuje osnovne principe proizašle iz svih konvencija i zakona navedenih Strategijom o zaštiti od nasilja u porodici i odnosi se na sveobuhvatnu zaštitu porodice od nasilja.
Protokolom je uređen zajednički rad svih sistema u toku sprovođenja zakona i konvencija, te obaveza preduzimanja potrebnih mjera za osiguranje organizovanosti, opremljenosti i edukovanosti dovoljnog broja specijalizovanih stručnjaka koji se bave problematikom nasilja u porodici.
Nasilje u porodici definisano je odredbama Krivičnog zakona (KZ) i odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (ZZNP). Zakonom je takođe definisan i krug osoba koje čine porodicu kao zaštitni objekt.
Glavom XIX. KZ-a propisana su krivična djela protiv braka i porodice, te je čl.220 definisano krivično djelo nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici.

„Nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici
Član 220
(1) Ko primjenom grubog nasilja naruši tjelesni ili duševni integritet članova svoje porodice ili porodične zajednice, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je pri izvršenju djela iz stava 1 ovog člana korišćeno oružje, opasno oruđe ili drugo sredstvo podobno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje teško naruši, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ako je usljed djela iz st. 1 i 2 ovog člana nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušavanje zdravlja ili su učinjena prema maloljetnom licu, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
(4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2 i 3 ovog člana nastupila smrt člana porodice ili porodične zajednice,učinilac će se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.
(5) Ko prekrši mjere zaštite od nasilja u porodici koje mu je sud ili drugi državni organ odredio na osnovu zakona, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do 6 mjeseci.“

U glavi XIII. KZ-a propisano je značenje izraza u zakonu, pa je pod tačkom 28 propisano:
„Porodicom ili porodičnom zajednicom smatraju se i bivši bračni drugovi, krvni srodnici i srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u pobočnoj liniji zaključno sa četvrtim stepenom, srodnici iz nepotpunog usvojenja, tazbinski srodnici zaključno sa drugim stepenom, lica koja žive u istom porodičnom domaćinstvu i lica koja imaju zajedničko dijete ili je dijete na putu da bude rođeno iako nikad nisu živjela u istom porodičnom domaćinstvu.“
ZZNP-om čl.8 propisani su oblici nasilja.
„Oblici nasilja

Član 8
Ugrožavanjem fizičkog, psihičkog, seksualnog ili ekonomskog integriteta, mentalnog
zdravlja i spokojstva drugog člana porodice smatra se posebno ako član porodice:
1) upotrijebi fizičku silu, bez obzira da li je nastupila tjelesna povreda drugog člana
porodice;
2) prijeti napadom ili izaziva opasnost koja može prouzrokavati osjećaj lične
nesigurnosti ili psihički bol drugog člana porodice;
3) verbalno napada, psuje, naziva pogrdnim imenom i na drugi način vrijeđa drugog
člana porodice;
4) ograničava drugom članu porodice slobodu komuniciranja sa trećim licima;
5) iscrpljuje radom, uskraćuje san i drugu vrstu odmora, prijeti izbacivanjem iz stana i
oduzimanjem djece;
6) seksualno uznemirava drugog člana porodice;
7) uhodi i na drugi način grubo uznemirava drugog člana porodice;
8) oštećuje ili uništava zajedničku imovinu ili imovinu drugog člana porodice ili
pokušava da to učini;
9) uskraćuje osnovna sredstva za egzistenciju drugom članu porodice;
10) drskim ponašanjem ugrožava porodični mir člana porodice sa kojim ne živi u
porodičnoj zajednici.
Ugrožavanjem fizičkog, psihičkog, seksualnog ili ekonomskog integriteta, mentalnog
zdravlja i spokojstva drugog člana porodice smatra se i ako član porodice ne vodi dovoljno
brigu o:
1) ishrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj zaštiti ili redovnom pohađanju škole ili ne
sprječava dijete u štetnom druženju, skitnji, prosjačenju ili krađi ili na drugi način u većoj
mjeri zanemaruje podizanje i vaspitanje djeteta;
2) ishrani, higijeni, odijevanju ili medicinskoj zaštiti drugog člana porodice o kome je
dužan da se stara, a kome je potrebna posebna pomoć zbog bolesti, invaliditeta, starosti ili
drugih ličnih svojstava zbog kojih nije sposoban da se stara o sebi.
Težim oblikom nasilja u porodici smatra se prikrivanje člana porodice sa posebnim
potrebama.“

Čl.3 ZZNP-om određen je krug članova porodice.
„Članovi porodice

Član 3
Članovima porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se:
1) supružnici ili bivši supružnici, njihova djeca i djeca svakog od njih;
2) vanbračni supružnici ili bivši vanbračni supružnici, bez obzira na trajanje
vanbračne zajednice, njihova djeca i djeca svakog od njih;
3) krvni srodnici i srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u
pobočnoj liniji zaključno sa četvrtim stepenom;
4) srodnici iz nepotpunog usvojenja;
5) tazbinski srodnici zaključno sa drugim stepenom u bračnoj ili vanbračnoj zajednici;
6) lica koja žive u istom porodičnom domaćinstvu, bez obzira na srodstvo;
7) lica koja imaju zajedničko dijete ili je dijete začeto.“

Čl.6 propisana je hitnost postupka pri čemu je poseban naglasak stavljen na zaštitu interesa i dobrobit žrtve nasilja.
ZZNP-om propisana je dužnost prijavljivanja nasilja od strane državnih organa, drugih organa, zdravstvenih, obrazovnih i drugih ustanova, policiji u slučaju sumnje u učinjeno nasilje za koje su saznale u vršenju poslova iz svoje nadležnosti, odnosno djelatnosti.

„Dužnost prijavljivanja nasilja

Član 9
Državni organ, drugi organ, zdravstvena, obrazovna i druga ustanova dužni su da
prijave policiji učinjeno nasilje za koje saznaju u vršenju poslova iz svoje nadležnosti,
odnosno djelatnosti.
Prijavu o učinjenom nasilju dužno je da policiji podnese odgovorno lice u organu ili
ustanovi iz stava 1 ovog člana, kao i zdravstveni i socijalni radnik, nastavnik, vaspitač i
drugo lice koje sazna za učinjeno nasilje u vršenju svojih poslova.
Organ za prekršaje i policija dužni su da obavijeste centar za socijalni rad o
prijavljenom nasilju.“

II POSTUPANJE NADLEŽNIH INSTITUCIJA

Policija
Ovlašćenja policije proizlaze iz odredbe čl.6 Zakona o policiji kojim je propisano da policija preduzima mjere neophodne za zaštitu života i zdravlja ljudi i ostalih važećih zakona (KZ, ZKP, ZOP)
Policijski službenik dužan je da zaprimi prijavu o nasilju u porodici koja može biti usmena (neposredno, putem telefona), pismena ili anonimna i dužan je o tome sačini zabilješku posebno vodeći računa da prilikom zaprimanja iste ne viktimizira žrtvu nasilja postavljanjem nepotrebnih pitanja.
U slučaju saznanja (dojave) o nasilju u porodici:
1. Hitno, bez odlaganja, na mjesto događaja uputiti najmanje 2 policijska službenika, po mogućnosti par muško-žensko radi provjere dojave
2. Policijsko ovlaštenje primjenjuje se srazmjerno potrebi zaštite žrtve nasilja u cilju trenutne zaštite i pružanja svih oblika zaštite, te onemogućavanja počinioca nasilja u daljnjem nasilničkom ponašanju u porodici
– Utvrditi gdje se nalazi počinioc nasilja
– Prilikom ulaska u stan i druge prostorije zauzeti položaj koji onemogućava kontak između žrtve nasilja i počinioca nasilja
– Osigurati mjesto događaja
– Držati počinioca nasilja pod stalnim nadzorom
– Utvrditi identitet svih osoba zatečenih na mjestu događaja
– Pribaviti lične podatke u skladu sa primjenom policijskih ovlašćenja o počiniocu nasilja
– Upoznati počinioca nasilja sa njegovim pravima
3. Sačiniti zapisnik o uviđaju sa lica mjesta sa foto dokumentacijom – foto elaboratom (prostor, stvari, stanje žrtve nasilja…)
4. Utvrditi bitnu okolnost možebitnog posjedovanja oružja
5. U slučaju saznanja o legalnom ili ilegalnom posjedovanju oružja preduzeti sve zakonske radnje u cilju oduzimanja istog
6. U slučaju potrebe lišiti slobode počinioca nasilja
7. Obavezno kontaktirati državnog tužioca zbog usmjeravanja postupka (kazneno-prekršajnog)
8. Po uputstvu tužioca, počinioca nasilja privesti državnom tužiocu prema važećim zakonskim propisima (Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku)
9. O kontaktu sa državnim tužiocem sačiniti službenu zabilješku
10. Po uputstvu tužioca, počinioca nasilja privesti državnom tužiocu prema važećim zakonskim propisima Krivičnog zakona
11. Prilikom razgovora sa žrtvom nasilja, počnilac nasilja ne smije biti prisutan u istoj prostoriji
12. Sa žrtvom nasilja obaviti nesmetan razgovor u zasebnoj prostoriji, započinjući razgovor pitanjem „Šta se desilo?“, te pribaviti potrebne podatke o možebitnoj potrebi zdravstvene pomoći
13. Prilikom razgovora sa žrtvom nasilja saznati bitne okolnosti koje se odnose na trajanje, kontinuitet, način ponašanja počinioca nasilja, te eventualno ranije nasilje
14. Upoznati žrtvu nasilja sa njenim pravima (izbor povjerljivog lica, besplatna pravna pomoć, sklonište…)
15. Upoznati žrtvu sa mogućnošću odlaska u sklonište, te u slučaju potrebe žrtvu nasilja odvesti u isto i o navedenoj činjenici samo izvjestiti nadležne institucije, ne odajući taj podatak počiniocu nasilja niti drugim članovima porodice
16. U slučaju potrebe, a prema želji žrtve nasilja istoj pružiti pomoć i otpratiti je na sigurno mjesto za boravak koje žrtva nasilja odabere
17. Posebno obratiti pažnju na djecu ili postupanje sa maloljetnim licima i obavezno pozvati centar za socijalni rad
18. Izraditi pisani izvještaj centrima za socijalni rad o svim izvršenim radnjama i utvrđenom stanju u porodici sa svrhom poduzimanja mjera porodično-pravne zaštite
19. Bez odlaganja kontaktirati centar za socijalni rad u slučajevima potrebe zbrinjavanja djeteta, a posebno djeteta sa posebnim potrebama
20. U slučaju primjene mjere opreza od strane nadležnih institucija (policija i sud) izraditi sigurnosni plan za žrtvu nasilja, te istu upoznati sa mjerom nadzora, udaljenosti približavanja od strane počinioca nasilja, činjenicama šta se sve podrazumijeva pod uznemiravanjem, kao i brojem telefona policijskog službenika zaduženog za sprovođenje nadzora
21. Policijski službenik će u operativni sistem unijeti bilješke o preduzetim mjerama
22. Podnijeti nadležnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici
23. U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, predložiti adekvatnu sankciju, sve raspoložive dokaze uz detaljan činjenični opis djela prekršaja koji u sebi sadrži bitne elemente obilježja prekršaja, pogotovo u odnosu na sam čin nasilja
24. U slučaju izrečenih zaštitnih mjera u nadleženosti policiji, izraditi sigurnosni plan sa žrtvom, učiniti joj dostupnim sve telefone pomoći
25. Izvršiti terensku provjeru porodice u pravilnim razmacima unutar 6 mjeseci, a po potrebi i češće u dužem trajanju
26. Izraditi analizu rizika počinioca nasilja
27. Izvještaje o svim preduzetim aktivnostima voditi kroz posebnu evidenciju

Centri za socijalni rad

Stručni/a radnik/ca centra za socijalni rad kada od bilo koga i na bilo koji način u svom radu sazna o nasilju u porodici, bez odlaganja će prijaviti policiji sumnju da je počinjeno nasilje .
1. Odmah, bez odlaganja, kontaktirati žrtvu nasilja, u slučajevima saznanja o nasilju od strane drugih institucija
2. Izraditi službenu zabilješku o saznanjima o porodičnom nasilju i o slučaju
3. Službena zabilješka treba da sadrži podatke o žrtvama nasilja, postojanju eventualnih ranijih prijava, načinu počinjenja i svim dostupnim informacijama i obaviještenjima o slučajevima i o počiniocu nasilja
4. O svakoj preduzetoj radnji, u slučaju nasilja u porodici izraditi službenu zabilješku, izvještaj ili zapisnik
5. Žurno oformiti spis predmeta
6. Upoznati žrtvu sa svim njenim pravima i načinima ostvarivanja prava (nadležnosti i postupanjima centara za socijalni rad, s mjerama i radnjama koje će centri u daljeem postupanju preduzeti za zaštiti sigurnosti žrtve i djece)
7. Posebnu pažnju obratiti u slučajevima nasilja u porodici kada je u pitanju žrtva – dijete
8. U slučajevima vezanim uz nasilje u porodici na štetu djece rukovodeći se načelom najboljeg interesa djeteta, pažljivo razmotriti jesu li u potpunosti zaštićena prava i interesi djeteta, te u suprotnom djetetu imenovati posebnog stratelja-ku za potrebe svih postupaka
9. Sa posebnom pažnjom omogućiti žrtvi da ispriča sve činjenice vezane za porodičnu situaciju i nasilje (dužina trajanja, način nasilja, djeca…)
10. Ostvariti i održavati kontakt sa obrazovnim ustanovama u slučajevima nasilja nad djecom
11. Ostvariti i kontakt sa zdravstvenim ustanovama u slučajevima nasilja u porodici
12. U slučaju potrebe, po pozivu policije doći u porodicu i pružiti potrebnu pomoć žrtvama nasilja
13. Napraviti procjenu rizika
14. Izraditi sigurnosni individualni plan zaštite za žrtvu
15. Pratiti sprovođenje sigurnosnog plana
16. Ukoliko žrtva traži smještaj izvan svoje porodice ostvariti saradnju sa skloništem ili nevladinom organizacijom koja pruža smještaj žrtvama
17. Po potrebi mijenjati i prilagođavati sigurnosne planove zaštite žrtve nasilja
18. Pripremiti žrtvu nasilja za sud
19. Po potrebi pratiti žrtvu nasilja na sud
20. Posebno izraditi planove za djecu (sigurnost, škola, doktori…)
21. Policiji i tužiteljstvu omogućiti uvid i dostaviti svu dokumentaciju vezanu za saznanja o nasilju u porodici
22. Učestvovati u sudskim postupcima, ne samo na poziv sudova, već i u slučajevima procjene rizika od strane centra
23. Omogućiti kontakte u kontrolisanim uslovima djeci sa počiniocima nasilja
24. Kontaktirati porodicu u vremenskim intervalima (od mjesec dana, kontinuirano tokom jedne godine od dana saznanja za nasilje)
25. Po mogućnosti odrediti jednu osobu za vođenje slučaja sa kojom će žrtva nasilja uvijek kontaktirati (voditelj/ka slučaja)
26. Voditelj/ka slučaja o svim saznanjima o slučaju će izvjestiti tim i sprovoditi i pratiti dinamiku postupka

Zdravstvo
1. Prijaviti sumnju na nasilje policiji odmah
2. Ispuniti propisani formular o mogućim fizičkim povredama i o počiniocu nasilja
3. Žrtvi nasilja dati povrednu listu po službenoj dužnosti bez naplate
4. Sa posebnom pažnjom razgovarati sa žrtvom nasilja i uputiti je na centar za socijalni rad, te o situaciji obavijestiti centre za podršku, sekundarnu zdravstvenu zaštitu
5. U slučaju sumnje na bilo koji oblik naislja navedeno upisati u zdravstvenu dokumentaciju i o činjenicama koje su saznali i utvrdili pregledom izdati zdravstvenu dokumentaciju žrtvi bez naplate
6. Obavezno nadležnim organima dati uvid u dokumentaciju i sve dostupne podatke od značaja za potrebu dokazivanja kažnjive stvari
7. U slučaju sumnje da je nasilje učinjeno od strane osobe sa psihičkim smetnjama, osobu uputiti na liječenje prema čl.33 Zakona o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, iz kojeg proizlazi obaveza stavljanja takve osobe pod kontrolisane uslove
8. O navedenom postupanju obavijesti centar za socijalni rad i policiju, a prije puštanja iz zdravstvene ustanove obavijestit žrtvu nasilja
9. U slučaju dolaska žrtve nasilja u službu hitne pomoći, obratiti posebnu pažnju na povrede i cjelokupno stanje pacijenta koje bi moglo upućivati na nasilje u porodici

Predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove
1. U slučaju sumnje na nasilje obavezno odamah prijaviti policiji
2. U slučaju sumnje na nasilje pismeno obavijestiti centar za socijalni rad
3. U svim ustanovama oformiti kutiju sa nazivom „SVI MOJI PROBLEMI“ i staviti je na vidno mjesto
4. Dnevno prazniti kutiju i pregledati sadržaj, te o možebitnom nasilju sačiniti službenu zabilješku
5. Sa posebnom pažnjom, obazrivo pozvati učenika/cu, dijete na razgovor od strane stručne osobe ustanove
6. O razgovoru sačiniti zabilješku
7. U posebno teškim slučajevima odmah pozvati hitnu službu i/ili doktora
8. U svim intervencijama biti prisutan uz dijete
9. Sačiniti službenu zabilješku o svim aktivnostima
10. Omogućiti drugim institucijama uvid u službene zabilješke
11. Pratiti ponašanje djeteta kroz duži vremenski period

Pravosuđe
1. Hitnost u postupanju i donošenju odluka
2. O pokretanju prekršajnog i krivičnog postupka, u slučajevima da ja žrtva nasilja dijete, nadležnim centrima za socijalni rad dostaviti obavještenje
3. Osigurati žrtvu nasilja pri dolasku na sud
4. Osigurati posebnu prostoriju za žrtvu nasilja do davanja iskaza (fizički je odvojiti od počinioca nasilja)
5. Žrtvu poučiti o njenim pravima
6. U slučajevima potrebe u postupak uključiti centar za socijalni rad, pozvati voditelja/ku slučaja u svojstvu svjedoka ili po potrebi pozvati centar za socijalni rad za zaštitu žrtve nasilja

Sve institucije

Svi organi obuhvaćeni Protokolom obavezni su da oforme spise predmeta prema pravilima struke i da ih daju na uvid u slučajevima potrebe drugim organima sa obavezom čuvanja tajnosti podataka.
Svi organi su dužni da odrede lice zaduženo za sprovođenje protokola u svim institucijama i da o podacima te osobe obavijeste sve institucije.
Obaveza svih državnih organa i drugih organa je da na vidljivom mjestu svima učini dostupnim Protokol o postupanju sa žrtvama nasilja u porodici.
Mjere propisane Strategijom zaštite od nasilja u porodici 2011-2015, kao i sprovođenje Protokola, te formiranje i postupanje multidisciplinarnih timova zahtijevaju hitno uspostavljanje saradnje svih subjekata u zaštiti žrtve porodičnog nasilja pri čemu posebnu pažnju treba obratiti na djecu, te činjenicu da navedene obaveze proizlaze iz potpisanih i ratifikovanih međunarodnih konvencija.
Obaveze nadležnih tijela ne proizlaze samo iz pisanih dokumenata, već iz činjenice da je nasilje u porodici u porastu, da rano otkrivanje i zaustavljanje nasilja i zaštita osoba izloženih nasilju predstavlja prioritetni cilj svakog demokratskog društva. Uspostavljanje saradnje među institucijama mora se bazirati na međusobnom povjerenju i sprovođenju zajedničkog cilja.

III POSTUPANJE NADLEŽNIH INSTITUCIJA KADA SU U SLUČAJ PORODIČNOG NASILJA UKLJUČENA DJECA

Napomena: ovo poglavlje Protokola je u izradi. Konsultant/kinja UNICEF-a bi trebalo da ga finalizuje do 11. Novembra

**********************
IV MEĐUSEKTORSKA SARADNJA

Efikasna zastita od nasilja u porodici je kompleksan i dugoročan zadatak I za njegovo sprovodjenje je potrebno angazovati sve segmente drustva, ne samo kroz medjuresornu, već i kroz medjusektorsku saradnju.
Civilni sektor, a narocito nevladine organizacije, trebalo bi da budu prepoznate kao partner u ostvarivanju prava na život bez nasilja. Nevladine organizacije (NVO) imaju visegodisnje iskustvo u podizanju svijesti javnosti o problemima nasilja, pruzanja pomoci zrtvama I njihovom zbrinjavanju. NVO predstavljaju znacajan resurs koji institucije treba da prepoznaju, strateski iskoriste I naprave konkretne planove za saradnju sa njima.

Zakonski osnov za saradnju institucija I NVO u oblasti nasilja u porodici, kao i za finasiranje projekata i programa NVO-a iz javnih fondova nalazi se u Zakonu o zastiti od nasilja u porodici i Zakonu o NVO:

Iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici:

Institucije koje se bave zaštitom
Clan 5
Organ uprave nadležan za policijske poslove (u daljem tekstu: policija), organ za prekršaje, Državno tužilaštvo, centar za socijalni rad ili druga ustanova socijalne i djecje zaštite, zdravstvena ustanova, kao i drugi organ i ustanova koji se bave zaštitom dužni su da u okviru svojih ovlašcenja pruže potpunu i koordiniranu zaštitu koja je neophodna za zaštitu žrtve u zavisnosti od stepena njene ugroženosti. Nevladina organizacija, drugo pravno i fizicko lice mogu pružiti zaštitu u skladu sa zakonom. Organi i ustanove iz stava 1 ovog clana dužni su da u skladu sa zakonom daju prioritet rješavanju slucajeva nasilja i obezbijede medjusobno obavještavanje i pomoc radi sprecavanja i otkrivanja nasilja, otklanjanja uzroka i pružanja pomoci žrtvi u uspostavljanju uslova za bezbjedan život.

Plan pomoci žrtvi
Clan 11
Centar za socijalni rad obrazuje strucni tim od predstavnika te ustanove, organa i službi lokalne uprave, policije, nevladinih organizacija i strucnjaka koji se bave pitanjima porodice, radi utvrđivanja plana pomoci žrtvi i koordinacije aktivnosti u procesu pomoci žrtvi, u skladu sa njenim potrebama i izborom.

Povjerljivo lice
Clan 16
Žrtva može izabrati lice koje ce prisustvovati svim postupcima i radnjama u vezi zaštite (u daljem tekstu: povjerljivo lice). Povjerljivo lice može biti clan porodice, lice iz organa, ustanove, nevladine organizacije i drugog pravnog lica ili drugo lice u koje žrtva ima povjerenje. Povjerljivo lice ne može biti ucinilac nasilja.

Multidisciplinarni tim i princip saradnje
Clan 17
Radi organizovanja, pracenja i unaprjedjenja koordinirane i efikasne zaštite organ ili ustanova iz clana 5 stav 1 ovog zakona može obrazovati tim od strucnjaka iz oblasti socijalne i djecje zaštite, zdravstvene zaštite, pravosudja, policijske zaštite, zaštite ljudskih prava i sloboda, kao i predstavnika nevladinih organizacija koje se bave zaštitom.

Strategija zaštite
Clan 18
Zaštita se ostvaruje u skladu sa strategijom zaštite od nasilja u porodici (u daljem tekstu: Strategija), koja sadrži:
1) ocjenu stanja i identifikovanje kljucnih problema u socijalnoj i drugoj zaštiti;
2) ciljeve i mjere za unaprjedjenje socijalne i druge zaštite, a narocito u vezi: podizanja nivoa svijesti gradjana o problemu nasilja i formiranja stavova o neprihvatljivosti nasilja; razvoja programa za prevenciju nasilja; podrške porodici u prevenciji nasilja; daljeg razvoja normativnog okvira u oblasti zaštite; jacanja saradnje organa, ustanova, organizacija i drugih pravnih i fizickih lica koja se bave zaštitom; sticanja novih znanja i vještina svih koji se bave zaštitom; unaprjedjenja sistema za prikupljanje i analizu podataka i izvještavanja o slucajevima nasilja.
Aktivnosti za sprovodjenje ciljeva i mjera iz stava 1 tacka 2 ovog clana utvrdjuju se akcionim planom za sprovodjenje Strategije. Strategiju i akcioni plan za sprovodjenje Strategije donosi Vlada Crne Gore.

Iz Zakona o NVO

Finansijska podrška iz budžeta

Član 32

U godišnjem zakonu o budžetu Crne Gore obezbjeđuju se sredstva za projekte i programe u oblastima od javnog interesa koje realizuju nevladine organizacije.
Oblastima iz stava 1 ovog člana smatraju se: socijalna i zdravstvena zaštita, smanjenje siromaštva, zaštita lica sa invaliditetom, društvena briga o djeci i mladima, pomoć starijim licima, zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava, vladavina prava, razvoj civilnog društva i volonterizma, evroatlantske i evropske integracije Crne Gore, institucionalno i vaninstitucionalno obrazovanje, nauka, umjetnost, kultura, tehnička kultura, zaštita životne sredine, poljoprivreda i ruralni razvoj, održivi razvoj, zaštita potrošača, rodna ravnopravnost, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, borba protiv bolesti zavisnosti, kao i druge oblasti od javnog interesa utvrdjene posebnim zakonom.

Projekat, u smislu ovog zakona, predstavlja skup aktivnosti u oblastima iz stava 2 ovog člana koji se realizuju u periodu koji nije duži od jedne godine.

Program, u smislu ovog zakona, predstavlja dugoročni plan razvoja organizacije i sprovodjenja aktivnosti u oblastima iz stava 2 ovog člana u periodu koji nije duži od tri godine.
Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) će, na predlog savjetodavnog tijela obrazovanog aktom Vlade, na isteku tekuće za narednu godinu, posebnim aktom, utvrditi prioritetne oblasti od javnog interesa iz stava 2 ovog člana i visinu sredstava za finansiranje projekata i programa iz tih oblasti.

*************************

*************************


Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: